Zdravo življenje

Kakve bliske odnose gajite? *RSQ psihoanalitičke skale samoprocjene

Upitnik skala međuljudskih odnosa (RSQ)

RSQ je instrument dizajniran u svrhu procjene tipa interpersonalnih bliskih spona na osnovu postulata psihoanalitičke teorije vezivanja. Moguće ga je koristiti i u trećem licu kako bi se procjenio tip vezivanja druge osobe. Koristiti se u svrhu opće orijentacije u domenu:

images

-bliskog interpersonalnog odnošenja,

-u procjeni romantičnih veza, ili

-specifičnih tipova međuljudskog odnošenja (npr. adolescentsko razdoblje, aspekti nasilja itd.)

Upute: Pročitati svaki od predočenih iskaza i ocijeniti u kojoj mjeri vjerujete da iskaz najpodesnije opisuje vaša osjećanja o bliskim odnosima (Odgovorima se pridružuju brojčane vrijednosti od 1 do 5 s tim da 1 označava uopće se ne odnosi na mene, a 5 veoma poput mene).

____________________________________________________________

 1.  Iznalazim da mi je teško da ovisim o drugim ljudima.

 2.  Veoma mi je značajno da se osjećam nezavisnim (nezavisnom).

 3.  Lako mi je emocionalno se zbližiti sa drugima.

 4.  Želim se kompletno stopiti sa drugom osobom.

 5.  Brinem da ću biti povrijeđen(a) ukoliko si dopustim suviše blizine sa drugima.

 6.  Ugodno mi je bez bliskih emocionalnih odnosa.

 7.  Nisam siguran (sigurna) da se uvijek mogu osloniti na druge kada su mi potrebni.

 8.  Želim biti u potpunoj emocionalnoj bliskosti sa drugima.

 9.  Brine me kad sam sam(a).

10.  Nije mi problem da ovisim o drugim ljudima.

11.  Često brinem da me romantični partner uistinu ne voli.

12.  Iznalazim da je teško drugima vjerovati u potpunosti.

13.  Brine me kada mi se drugi ljudi isuviše približavaju.

14.  Želim emocionalno bliske odnose.

15.  Uredu mi je da drugi ljudi ovise o meni.

16.  Brine me da me ljudi ne vrednuju onoliko koliko ja vrednujem njih.

17.  Ljudi nikada nisu tu kada ti trebaju.

18.  Moja želja za potpunim sjedinjenjem nekada ljude uplaši.

19.  Vrlo mi je značajno da se osjećam samozadovoljnim (samozadovoljnom).

20.  Osjećam nervozu kada mi se iko isuviše približi.

21.  Često brinem da moj romantični partner neće htjeti ostati sa mnom.

22.  Preferiram da drugi ljudi ne ovise o meni.

23.  Brinem o tome da ću biti napušten(a).

24.  Nekako mi je neugodno da sam blizak (bliska) s drugima.

25.  Nalazim da su drugi nevoljni da budu bliski sa mom u onoj mjeri u kojoj bih ja to želio (željela).

26.  Više volim da ne ovisim o drugima.

27.  Znam da će drugi biti tu kada mi zatrebaju.

28.  Brinem da me drugi neće prihvatiti.

29.  Ljudi me često žele u bliskijem odnosu no što je to meni ugodno.

30.  Iznalazim da je prilično lako zbližiti se s drugima.

___________________________________________________________

Interpretiranje rezultata:

15-35: Srećni ste da ste uspješni u stvaranju i održavanju pozitivnih i produktivnh međuljudskih odnosa sa osobama u svom okruženju.

36-55: Posjedujete kapacitete da se angažirate u sretne i produktivne međuljudske odnose; molimo provjerite čestice kojima se dodijelili 3 ili više bodova. Ovo su elementi koji mogu ukazati na blokade u Vašem menadžmentu međuljudskih odnosa.

56 i iznad: Čini se da je velik dio vašeg iskustva sa samim sobom i sa drugima disfunkcionalan. Možda bi bilo dobro da se obratite nekom za savjetovanje ili psihoterapiju kako biste načinili medijaciju i minimiziranje istih u budućnosti.

 

  • Sigurno vezivanje: prosječna vrijednost čestica  3, 9 (inverzno), 10, 15 i 28 (inverzno)
  • Izbjegavajući (bojažljiv): prosjek je čestica 1, 5, 12, 24.
  • Preokupirano vezivanje: prosječna vrijednost čestice 6 (inverzno), te čestice 8,16 i 25.
  • Odbacujuće vezivanje je prosjek čestica 2, 6, 19, 22,

Sigurni (autonomni) tip vezivanja: Osoba gaji dugotrajne veze ispunjene povjerenjem; obilježava je stabilno samopoštovanje; dijeli osjećanja sa bliskim osobama; ne ustručava se potražiti društvenu podršku.

Preokupirani tip vezivanja: Osoba osjeća neprijatnost prilikom pokušaja zbližavanja sa drugima; gaji zabrinutost da je partner suštinski ne voli; postaje naznačeno uznemirena kada vezi prijeti okončavanje.

Izbjegavajući (nesigurni) tip vezivanja: Osoba ima stanovitih problema sa intimnošću; ulaže malo emocija u socijalne i romantične relacije; nesposobna je ili nevoljna da podijeli vlastita osjećanja i/ili misli sa drugima.

Dezorganizirano vezivanje: Naglašen je ambivalentan stav subjekta u odnosu na bližu interpersonalnu relacijuOsoba je sklona, korsteći se reakcionim formacijiom i drugim patogenim ego odbranama preuzimati ulogu roditelja u intimnoj vezi; sklona je i postati upijačem partnerovih problema. Dezorganizirano vezivanjej često je asocirano uz različite oblike psihopatologije.

___________________________________

Nadam se da Vam je ovo testiranje bilo zabavno, a i da ste dobili neke korisne informacije o sebi, kao i Vama bliskim osobama. Mogućni loši rezultati ne ukazuju na stoprocentnu pouzdanost, ali svakako mogu poslužiti kao indikacija da je potrebno poraditi na sebi i kvalitetu Vaših bliskih međuljudskih relacija kako bi svoj život, svijet u sebi i onaj oko Vas načinili ugodnijim mjestom za življenje.

Lp,

DrS.

Agrafa, II*3 [pdf online] Tema broja: RAT i DESTRUKCIJA


Agrafa_časopis za filozofiju psihoanalize

Agrafa (franc. agrafe) znači kopča ili spona. Izdavač Agrafe, Filozofski centar za psihoanalizu, pored svoje osnovne delatnosti edukacije i promovisanja psihoanalize i filozofije, afirmiše vezu između različitih misaonih tokova: od kritike teorije, postrukturalizma, postkolonijalizma, feminizma, do neurofilozofije i neuropsihoanalize. Drugi značenjski sloj pokriva grčka reč agrafa, što znači nepisano. Kontroverza oko Platonovog nepisanog učenja podstakla je hermeneutiku raspravu o pitanju prvenstva između govora i teksta. Druga kontroverza, ona o prvenstvu neizgovorenog, doprinela je nastanku klasične psihoanalitičke ideje o mehanizmu potiskivanja, a treća, koja ide u prilog prvenstva nesvesnog jezika, dovela je do uvažavanja postojanja zajedničkih, odnosno nadsubjektivnih struktura.

Sandić, A. Sjene tanatosa nad Bosnom i Hercegovinom, 39-52.

Agrafa, godII*3/2014.

Jako je dobar broj, dosta kvalitetnih tekstova pa pogledajte kad smo je već dali oline 😉

Autorelaksacija: Autogeni trening (AT)

Autorelaksacija: Autogeni trening (AT)


Živimo u doba kada je stres svakodnevnica. Postoji mnogo načina na koji možete pomoći sebi da se izvučete iz tog groznog stanja. Svaki podrazumijeva zauzimanje aktivnog stava prema životu i lični angažman u nastojanju da toj svakodnevnici koja nas nerijetko nastoji ‘mljeti u svojoj mašini’ ne dopustimo da pogubno utiče na naše psihičko i tjelesno stanje. Jedan od široko prihvaćenih metoda borbe sa stresom je autogeni trening. Možete ga naučiti uz pomoć već iskusnog praktikanta. No, uz dobru motivaciju i lični trud možete ovom tehnikom opuštanja ovladati i samostalno, barem njenim bazičnim stepenom.

Autogeni trening je naučna metoda, vrsta autohipnoze kojom se pomoću snage mentalnih predstava utiče na tijelo, preko njega i na psihu. Autogeni trening se odvija, kako naglašava tvorac metode J.H.Schultz, ‘u koncentraciji na popuštanje napetosti’.

Smatra se izuzetno efektivnom metodom za rasterećenje stresa. Općenito, autogenim treningom u svrhu relaksacije, kao i sa ciljem otklanjanja psiholoških tegoba, mogu se tretirati kako psihički zdrave osobe koje na ovaj način žele produbiti spoznaju o vlastitom biću, poboljšati svoje svakodnevno funkcionisanje, ublažiti i na kraju riješiti se stresa, tako i svi nepsihotični pacijenti voljni da unesu neke izmjene u svoj dnevni ritam. Više o terapeutskim efektima AT-a možete pročitati ovdje.

 

Medicinske indikacije

AT je podesan i za primjenu u psihosomatskoj medicini gdje mu je područje indikacija veoma široko. Razlog ovome je da značajan broj i danas aktuelnih etiopatogenetskih hipoteza razmatra pretjeranu aktivaciju i/ili stanovitu disfunkcionalnost vegetativnog nervnog sistema kao uzročnika različitih psihopatoloških stanja kojima je anksioznost zajednički sadržatelj. U ovu šaroliku grupu ubrajaju se različita oboljenja poput:

  • esencijalne hipertenzije,različitih alergijskih reakcija,pojedina kožna oboljenja,različite disfunkcije probavnog trakta itd.

 Psihijatrijski poremećaji kod kojih je primjena AT-a indicirana obuhvataju kako široki spektar kompleksnih poremećaja, tako i izolovane psihopatološke simptome. Primjena ove tehnike naročito s pokazuje podesna u tretmanu:

  • tenzionih glavobolja,psihosomatskih oboljenja, simptomatske nesanice, odvikavanja od sedativa i/ili hipnotika, akutnih i hroničnih stresnih reakcija itd.

 

Bazični stepen  autogenog treninga – prema J.H.Schultz-u:

Mir, potpun mir

Desna (lijeva) ruka je sasvim ugodno teška (6x)

Mir, potpun mir

Desna (lijeva) noga je sasvim ugodno topla (6x)

Mir, potpun mir

Srce kuca mirno i ravnomjerno (6x)

Mir, potpun mir

Disanje je mirno i ravnomjerno (6x)

Mir, potpun mir

Sunčani splet je sasvim ugodno topao (6x)

Mir, potpun mir

Čelo je sasvim ugodno hladno (6x)

Mir

Potpun mir

o p o z i v!

 

Ukoliko ste zainteresirani da pokušate samostalno uvježbati prakticiranje ovog vida harmonizacije tjelesne i psihičke sfere o tjelesnim položajima u kojima se preporučuje vježbanje autogenog treninga možete pročitati ovdje.